Grafički dizajn evoluira na neočekivane načine, dok umjetna inteligencija daje sve jači vjetar u jarbol kreativnosti. U svijetu digitalnog marketinga ova tehnologija otvara nove mogućnosti, redefinira standarde i postavlja pitanje: na koje sve načine će AI promijeniti budućnost vizualne komunikacije i gdje je moralna granica?
Odrasla sam kao alternativka u malom gradu, a to je izgledalo otprilike ovako – crna odjeća, starke, olovka na očima, MP3 player iz kojeg trešte Maideni i kakav god oblik kreativnog alata u ruci. Strast za stvaranjem je uvijek bila prisutna (za razliku od resursa) pa su se tako izmjenjivale faze crtanja, fotografiranja, snimanja itd. Da se razumijemo, bilo kakva (polu)profesionalna oprema mi je uvijek bila izvan dosega, stoga u ovom konkretnom scenariju pričamo najčešće o second hand mobitelima. Improvizacija je bila moj saveznik, a Sony Ericsson T610 moj vjerni pomoćnik.
Budimo realni, počeci su nam svima klimavi i trebalo je dosta vremena (i ulaganja) da moje vještine dođu do određene razine, ali zahvaljujući svim tim ograničenjima naučila sam važnu lekciju – ograničenja mogu biti poticaj za inovaciju i prava kreativnost često cvjeta iz potrebe za snalažljivošću. Danas, kao dizajnerica u agenciji za digitalni marketing koja ima vlastiti fotografski studio, koristim te lekcije kako bih iz svake situacije izvukla maksimum, često kombinirajući klasične tehnike s inovativnim rješenjima.
Kreativni Rekviziti
U profesionalnom kontekstu i dalje cijenim jednostavnije pristupe. Iako radim s vrhunskom opremom, u našem studiju često koristim svakodnevne predmete kao rekvizite. Primjerice, stara drvena daska može poslužiti kao pozadina koja daje rustikalni šarm, staklene posude mogu davati zanimljive prijelome svjetla, dok obični listovi papira, aluminijske folije i ogledala mogu postati odbijači svjetla. Takvi elementi ne samo da omogućuju prilagodbu i fleksibilnost, već i dodaju jedinstven karakter vizualima. Ali danas pričamo o jednom suptilnijem dodatku cijeloj priči, relativno novom adutu u rukavu.
AI kao alat za vizualnu inovaciju
Jedan od najuzbudljivijih, ali i najkontroverznijih napredaka u dizajnu posljednjih godina je korištenje umjetne inteligencije (AI). Mnogi strahuju kako bi prekomjerna upotreba AI-a mogla potkopati autentičnost i jedinstvenost umjetničkog izraza. Naglašavaju da, iako AI može generirati impresivne vizuale i dizajne, često djeluje bez dublje namjere, emocija i kritičkog promišljanja koje su ključne za stvaranje prave umjetnosti. Kao najveći problem se ističe rizik od homogenizacije umjetnosti gdje AI, oslanjajući se i trenirajući na postojećim uzorcima i podacima, može stvoriti djela koja su više nalik kopijama nego originalima, što pak može dovesti do plagijarizma i nedostatka etičkog priznanja pravih autora (i upitnih marketinških poteza – pročitaj me).
Što kaže EU?
Europska unija i mnoge europske države posvećuju pažnju regulaciji AI tehnologija, a 1. kolovoza 2024. godine je na snagu nastupio Europski akt o umjetnoj inteligenciji (European Artificial Intelligence Act) kojem je cilj poticati odgovoran razvoj i implementaciju umjetne inteligencije u EU. Sljedeći korak svake države članice EU-a tijekom prijelaznog razdoblja je prilagodba nacionalnih zakona i uspostava nacionalnih tijela za nadzor i provedbu istih. Ovu zanimljivu temu ćemo svakako detaljnije proći kada za to dođe vrijeme, odnosno kada novi zakoni budu dostupni.
Do tada se vraćamo na how-to dio ovog članka, a to je jedan (većinom) koristan alat – famozni generative fill u Adobeovom Photoshopu te kako njime rukovati u svoju prednost.
Na stranu urnebesno generiranje ruku i lica, Adobeov AI nam može pomoći kada je riječ o stvaranju vizualnih elemenata koji bi inače zahtijevali velike budžete i resurse. Umjesto skupog iznajmljivanja fizičke lokacije, u vizual možemo ukomponirati realistične pozadine npr. kafića ili restorana, bokeh efekt ili pak atmosferu dnevnog boravka. Sve je to moguće uz pomoć pametno sročenog prompta, odnosno uputa koje dajemo AI alatima. Jasni i precizni promptovi pomažu AI-u da generira vizuale ili tekstove koji točno odražavaju željenu ideju, dok nejasni ili neprecizni promptovi mogu dovesti do rezultata koji te natjeraju da glasno trepneš. U suštini, vještina pisanja promptova postaje ključna kreativna vještina u korištenju AI tehnologija.
Koraci za korištenje generative fill-a u Adobe Photoshopu su sljedeći:
- Odaberite objekt ili područje na fotografiji pomoću preferiranog alata (Quick selection tool, Lasso ili Pen tool itd.). Ako birate objekt, on ne može biti vektorska grafika, već rasterska.
- U pop-up traci će se pojaviti Generative Fill ili ‘pješke’ odaberite u izbornoj traci pod Edit > Generative Fill
- U okvir za unos teksta koji se pojavljuje u pop-up prozoru unesite tekstualnu uputu, odnosno opišite ono što želite da program generira. Upute možete generirati na više od 100 jezika, no ja se osobno držim engleskog. Ako želite da Photoshop ispuni odabrano područje na temelju njegove okoline, ostavite ovo polje prazno.
- Odaberite Generate, a zatim pregledajte sve ponuđene varijacije. U Layer panelu se automatski stvara novi layer s maskiranim područjem. Ako vam se generirani sadržaj ne sviđa, možete doraditi napisani prompt ili izbrisati layer bez utjecaja na vašu izvornu sliku. Ponekad male izmjene mogu značajno poboljšati sliku, stoga se igrajte i suptilno dorađujte postojeći prompt kako biste vidjeli na što generator najbolje reagira.
Nakon što AI generira vizual, koristite alatke poput kistova, clone stamp-a ili alata za blendanje kako biste dodatno dotjerali rezultate i integrirali ih s ostatkom slike.
Pro tip: U trenutnoj fazi razvoja sve izgleda bolje kada promptu dodaš “out of focus”.
Napredak ili nostalgija?
Ograničenja, koliko god frustrirajuća bila, često su najbolji pokretači kreativnosti. Snalažljivost i inovacija vode do rješenja koja su često neobična, ali upravo zbog toga i nezaboravna. Oni koji odbijaju prihvatiti inovacije riskiraju da zaostanu u tehnološkoj utrci, jer tržište rada favorizira one koji su spremni prilagoditi se u nepredvidivim okolnostima i novim trendovima. Kao i sa svakom revolucijom, ključ nije u otporu, već u spremnosti da se nauče nove vještine i maksimalno iskoriste prednosti koje donosi – jer ako ne idemo ukorak s tehnologijom, riskiramo da budemo zaobiđeni na tržištu koje ne čeka nikoga.
